O Savezu Rusa, našem radu i stavovima

Savez Rusa Republike Hrvatske osnovan je 09.01.2009. godine i 2019. godine obilježio je 10. godišnjicu rada. Tijekom ovih godina članovi Saveza Rusa organizirali su mnogobrojne manifestacije, izložbe, tribine i okrugle stolove ali osnovna djelatnost udruge je informiranje i izdavaštvo. Savez je redovito, četiri puta godišnje, izdaje glasilo ruske nacionalne manjine u RH „Ljetopis“ i časopis za djecu „Kolobok“, u tiskanom izdanju, a puna verzija s opširnim fotoreportažama nalazi se na web-portalu www.ruskaljetopis.hr

Savez Rusa Republike Hrvatske osnovan je 09.01.2009. godine i 2019. godine obilježio je 10. godišnjicu rada. Tijekom ovih godina članovi Saveza Rusa organizirali su mnogobrojne manifestacije, izložbe, tribine i okrugle stolove ali osnovna djelatnost udruge je informiranje i izdavaštvo. Obzirom da ruska nacionalna manjina nema krovnu organizaciju, Savez je taj koji redovito, četiri puta godišnje, izdaje glasilo ruske nacionalne manjine u RH „Ljetopis“ i časopis za djecu „Kolobok“, u tiskanom izdanju, a puna verzija s opširnim fotoreportažama nalazi se na web-portalu www.ruskaljetopis.hr

Osim što je 2019. godine obilježena 10. obljetnica Saveza Rusa, imamo još jedan povod za slavlje – 100. godina od osnutka prvih ruskih udruga u Zagrebu: Rusko kolo i Rusko-slavensko društvo1919. godine. (Puškadija-Ribkin, Tatjana/ Emigranti iz Rusije u znanstvenom i kulturnom životu Zagreba. Zagreb, 2006, str. 54.)

Povodom obilježavanja dvaju važnih događaja za rusku nacionalnu manjinu želimo se predstaviti našim sugrađanima kao dostojni nasljednici naših prethodnika koji su ostavili zapažen trag u znanstvenom, gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske.

Prije svega moramo definirati pojam „ruska nacionalna manjina“.  

Ruska Federacije nije samo država Rusa, a pojam sunarodnjaci nije adekvatan u prijevodu pojmu sootečestvenniki, jer sunarodnjaci su u Ruskoj Federciji svi ljudi koji imaju rosijsko državljanstvo i govore ruski jezik. Prema tome moglo bi se reći da ruska manjina živi i djeluje u Hrvatskoj autonomno, odnosno u okviru definicije u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u koji je bila uvrštena odlukom Hrvatskog sabora  2003. godine. U okviru te definicije radi i naš Savez Rusa. Mi želimo približiti našim sugrađanima svih nacionalnosti povijest i sadašnjost ruske nacionalne manjine koja nastoji integrirati u hrvatsko društvo uz očuvanje svog kulturnog identiteta. Želimo da naši sugrađani upoznaju život i način djelovanja nacionalne manjine koja je u povijesti imala puno uspona i padova zbog političkih razloga, a danas ima svoje mjesto kao Ustavno priznata nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj.

Upravo zbog toga mi se ne bavimo politikom nego živimo prema zakonu države, s kojom kako je rekla jedna Ruskinja iz Splita „mi smo već tijesno povezani, a ona nas je ne samo da je primila, nego daje mogućnost čuvati naše tradicije, jezik i kulturu“.

Zahvaljujući našim mnogobrojnim aktivnostima ruska kultura, jezik i tradicija kroz književne i glazbene večeri, izložbe, koncerte, dječje priredbe, kao i časopise ruske nacionalne manjine “Ljetopis” i „Kolobok“, te izdanja Saveza Rusa dobro su poznati u Hrvatskoj.

Sve više naših sugrađana svih nacionalnosti shvaća da ne treba identificirati službenu politiku Rosijske Federacije s organizacijom nacionalne manjine koja živi u Hrvatskoj. Kada nas naši sugrađani upoznaju osobno i prepoznaju naš rad i zalaganje, onda se topi čak i najdeblji led nesporazuma, koji zna stvarati neprijateljstvo. Savez Rusa i njegovi članovi imaju isključivo kulturne zadaće i ambicije. Novi val Rusa u Europi više se ne smatra iseljenicima jer su organički integrirani u europski kulturni život.

Stoga, naš je cilj dokazati da smo ravnopravni članovi Hrvatskog društva, koji ni na koji način nisu “peta kolona”, ali se ne odriču svojih korijena, jezika, povijesti i tradicije. Političku komponenta ostavljamo veleposlanstvu Ruske Federacije i Koordinaciji rosijskih sunarodnjaka koja djeluje u sklopu veleposlanstva.

U skladu s takvim stavom, nudimo suradnju svima koje žele postići međusobno razumijevanje. Također se trudimo da naša djeca, mnoga od kojih su već napola Hrvati, mogu razgovarati na ruskom jeziku i ponosno naglasiti da ruska krv teče u njihovim žilama, kao i većina potomaka druge, pa čak i treće generacije Rusa u Hrvatskoj.

Naš moto da su domovina, zemlja i država je različiti pojmovi. Zemlja je geografski pojam, država je politički i samo DOMOVINA je neodvojiv dio osobnosti koji se veže za jezik, kulturu i tradiciju naroda.

Naša najveća želja je predstaviti rusku nacionalnu manjinu široj hrvatskoj javnosti kao jednu od ravnopravnih manjina čiji su predstavnici dali veliki doprinos kulturi, znanosti, naobrazbi i obrani Republike Hrvatske.

Glavnu ulogu u tome igra časopis „Ljetopis“ koji bez obzira što se službeno smatra gasilom Saveza Rusa RH, prati život i događanja ruske nacionalne manjine i svih njezinih udruga ne samo u Hrvatskoj nego i u susjedstvu. Časopis je kulturološki almanah koji „piše“ povijest ruske nacionalne manjine u RH počevši od 20-tih godina XX stoljeća, izvještava o suvremenim događanjima, radi na očuvanju ruskog jezika, tradicija i prati rusko-hrvatske kulturne i znanstvene odnose.

Časopis se bez naknade dijeli članovima 14 udruga ruske nacionalne manjine i društava hrvatsko-ruskog prijateljstva, te ustanovama koje imaju zajedničke programe s udrugama, narodnim knjižnicama i pojedincima, promiču rusku kulturu u Republici Hrvatskoj ili djeluju u svojstvu narodne diplomacije.

Časopis za djecu „Kolobok“ se izdaje za djecu pripadnika ruske nacionalne manjine, te osim u svrhu informiranja služi za učenje materinskog jezika i kulture i kao didaktički materijal za nastavu ruskog jezika i kulture po modelu „C“ u školama i radionicama koje organiziraju udruge Rusa i hrvatsko-ruske udruge. 

Članovi udruge, posebice oni koji imaju novinarske vještine i naobrazbu,  kako u zemlji tako i inozemstvu, aktivno sudjeluju u stvaranju originalnog kontenta što omogućava napraviti časopise na visokoj profesionalnoj razini, naravno u skladu s financijskim mogućnostima.

Tiskanu verziju časopisa „Ljetopis“ i „Kolobok“ prati mrežna Internet verzija koja daje više materijala i fotografija te gdje je smješten PDF tiskanog izdanja, tako da časopise čita širok auditorij u cijelom svijetu.

Savez Rusa RH ostvaruje izvrsnu suradnju s predstavnicom Ruske nacionalne manjine grada Zagreba, Koordinacijom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, predstavnicama ruske manjine u Međimurskoj i Splitsko-Dalmatinskoj županijama, surađuje s udrugama ruske nacionalne manjine i rusko-hrvatskim društvima prijateljstva u Čakovcu, Splitu, Rijeci, Puli, Dubrovniku, Zadru i Požegi, a izvan granica Hrvatske s udrugom rusko-njemačkog prijateljstva MIR, bibliotekom i fondom Lava Tolstoja u Minhenu, udrugama u Ljubljani i Pragu, Akademijom ruske književnosti i školom „Integracija XXI vijek“ u Moskvi, te Slavenskom akademijom umjetnosti i književnosti iz Bugarske.    

Kvaliteta časopisa „Ljetopis“ je prepoznata Rusima u Europi i Ruskoj Federaciji, posebice Sloveniji, Njemačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Češkoj. O našem radu pisao je časopis „Moskovski literator“ i „Literaturnaja gazeta“ u Rusiji.

Na osnovu dosadašnjeg rada urednica je postala članicom Hrvatskog novinarskog društva, Zbora novinara nacionalnih manjina.

Osim informiranja Savez Rusa obavlja izdavačku djelatnost.

Prvenac izdavačke djelatnosti je knjiga izdana povodom 100. obljetnice doseljavanja Rusa na područje Hrvatske kao rezultat I svjetskog rata autora dr. sci. Filipa Škiljana. „Rusi u Hrvatskoj“. Autor u knjizi na temelju statističkih podataka, arhivskih materijala ruskih društava i organizacija, novinskih izdanja Rusa u Hrvatskoj i obavljenih nekoliko desetina intevjua donosi informacije o ruskoj populaciji u Hrvatskoj. Intevjui su obavljeni s Ruskinjama u Međimurju, Hrvatskom zagorju, Slavoniji, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Na temelju intevjua autor donosi podatke o razlozima i načinu dolaska Ruskinja u Hrvatsku, njihovim prvim utiscima o Hrvatskoj, snalaženju u Hrvatskoj, oblicima i vrstama diskriminacije koje doživljavaju ili koje su doživljavale u Hrvatskoj, načinima organiziranja i okupljanja u društva, načinu čuvanja identiteta u Hrvatskoj i oblicima održavanja kontakata sa Rusijom.

Knjiga je izdana uz financijsku potporu predstavnice za rusku nacionalnu manjinu Grada Zagreba Galine Kovaćević i udruge TEREM i njene predsjednice Tatjane Tenšek. Prezentacija knjige organizirana je u Krapini, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Varaždinu, a potpomognuta je od strane Savjeta za Nacionalne manjine.

Druga knjiga „Suncostaj“, dvojezično izdanje,  plod je suradnje Saveza Rusa, Akademije ruske književnosti čiji su članovi autor Natalija Listikova i urednica Natalija Vorobljova Hržić, moskovske škole „Integracija XXI vijek“ i predstavnice ruske nacionalne manjine u gradu Zagrebu Galine Kovačević, izdavača Dragi Savičevića  te Koordinacije vijeća i predstavnika drugih nacionalnih manjina Grada Zagreba. Financijsku podršku dali su Savjet za nacionalne manjine i Grad Zagreb. A velika hvala i izdavaču Dragi Savičeviću koji je izašao ususret u svezi sa cijenom izdanja.  Ilustracije za tekst Natalije Listikove nacrtala su djeca, a na hrvatsko jezik tekst je prevela Dubravka Pleše.  

Hrvatsko-ruski i rusko-hrvatski rječnik s kratkom gramatikom izdan je uz financijsku pomoć Fonda Ruski mir i treći je izdavački projekt Saveza Rusa. Kako u trenutku pokretanja projekta nije bilo takvog malog hrvatsko-ruskog rječnika članovi Saveza su se prihvatili posla. Rječnik je dobro ocijenjen kako od strane hrvatskih tako i ruskih korisnika a drugo izdanje priprema eminentni zagrebački izdavač.

Knjiga „33 i ½ povijesnih recepta ruske kuhinje“, nije klasična kuharica, tako da onaj tko želi upoznati suvremenu rusku kuhinju možda će biti razočaran, a možda će se ugodno iznenaditi jer klasičnih kuharica već ima popriličan broj, pogotovo na internetu gdje imate čak i snimku cijelog procesa pripreme jela. Ova kuharica je jedinstvena i evo zašto.

Prije bi se reklo da autorica ima za cilj predstaviti hrvatskom čitatelju povijest ruske kuhinje ali za to je odabrala neobičan pristup tako da uz informaciju o jelu i poznatim osobama ipak daje informaciju kako se jelo priprema odnosno sastojke, tehnologiju pa čak i savjete kako se komplicirano jelo može pripremiti jednostavnije.
Osim toga, autorica uspješno nadopunjava priče o zabavnim jelima ruske kuhinje svojim zapažanjima. Živa ugodna manira pripovijedanja radi čitanje knjige zanimljivim, a pokoja autorska priča smješta ju u razred beletristike.

Knjiga je napisana laganim jezikom, a sadržaj je zanimljiv kako za one koji će ju koristiti kao kuharicu, tako i za one koji će pročitati kao priču o ruskoj kuhinji. Slike jela nadopunjavaju dojam, a portreti poznatih osoba i priča o njima stavljaju priču o konkretnom jelu u zanimljiv povijesni kontekst. Hrvatskom čitatelju sigurno će biti zanimljivo upoznati povijest nastanka jela, od kojih svako ima svoju legendu ili “lovačku priču”, a često su opisana i u ruskoj književnosti. Izvrsne fotografije doslovce potiču na pokušaj kuhanja.

Osim informiranja i izdavaštva, Savez Rusa je tijekom godina organizirao niz zanimljivih događanja, dobar dio kojih je bio za djecu.

Tako, u organizaciji Saveza Rusa u više navrata je ostvaren projekt „Ruska zimska bajka“ i kazališni igrokaz „Čitamo i crtamo Maršaka“. Nekoliko puta su organizirale izložbe dječjih crteža, što je zapravo i poslužilo za polaznu za korištenje dječjih ilustracija u knjizi „Suncostaj“.

Kako Rusi se vole zabavljati, naše malo satiričko kazalište imalo je nekoliko uradaka povodom blagdana.

Izniman interes naših sugrađana izazvali su Dani ruske kulture u Gradskoj knjižnici, te izložba „12 brendova ruske primijenjene umjetnosti“.

A „Zagrebački salon poznate rusko-hrvatske spisateljice Natalije Vorobjove“ bio je senzacija godine. 

Povodom 10. obljetnice udruge organizirana je izložba fotografija u galeriji Arheološkog muzeja.    

Svih ovih godina Savez Rusa surađivao je s istaknutim osobama, koje su dale veliki doprinos očuvanju kulturnog identiteta ruske nacionalne manjine.

Povodom 10. obljetnice udruga se zahvalila svojim dugogodišnjim suradnicima.

Plakete – zahvale dobili su:

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer za svestrano zalaganje i pomoć ruskoj nacionalnoj manjini od 2003. godine kada je ona bila priznata od strane Hrvatskog sabora i uključena u popis od 22 nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Gospodin Tolnauer nije bio prisutan na obilježavanje 10. obljetnice jer je u tom trenutku prisustvovao na sjednici Sabora vezanoj za Državni proračun i dodjelu sredstava za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina, te će mu plaketa biti uručena drugom svečanom prilikom.

Rusko-hrvatska pjesnikinja, poznata ruska glumica, autorica nekoliko zbirki pjesama na ruskom i hrvatskom jeziku, zbirki priča i romana „Četveroručna sonata“ Natalija Vorobjova Hržić za veliki doprinos promociji Rusa u Hrvatskoj, koja svoju iznimnu popularnost u kulturnim i društvenim krugovima uvijek veža za svoju prvu domovinu – Rusiju, a time daje na značaju ruskoj nacionalnoj manjini u Zagrebu i Hrvatskoj.

Dr. sci. Filip Škiljan, znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti za nesebičan volonterski rad kod prikupljanja podataka i izdavanja knjige „Rusi u Hrvatskoj“ čiji je on autor, te kod prezentacije te knjige i Saveza Rusa u društvenim i znanstvenim krugovima.

Izniman interes naših sugrađana izazvali su Dani ruske kulture u Gradskoj knjižnici, te izložba „12 brendova ruske primijenjene umjetnosti“.

Dopredsjednica Saveza Rusa, prva predsjednica udruga od njezinih osnutaka Viktorija Čelan, za kompleksan organizacijski posao koji je obavila prilikom osnivanja i stasanja udruge, te veliki doprinos u osmišljavanju projekata i organizaciji događanja i manifestacija tijekom proteklih 10. godina. Dr. sci. Eugenija Ćuto viša lektorica na Odjelu za rusistiku Zadarskog sveučilišta za dugogodišnju suradnju na izdavanju glasila ruske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj „Ljetopis“ i „Kolobok“.

Novinar, nekadašnji zamjenik glavnog urednika „Večernjeg lista“, a danas fotoreporter i izvršni urednik časopisa „Ljetopis“ Nenad M. Hlača za profesionalnu pomoć kod stvaranja glasila i nesebičan rad na stvaranju svakog broja časopisa počevši od prvog broja do dan danas.

 

Udruga se financira uglavnom od strane Savjeta za nacionalne manjine, uz potporu predstavnice za rusku nacionalnu manjinu Grada Zagreba i puno volonterskog rada njezinih članova.